Transparentan i tačan birački spisak osnovni su preduslovi koji se moraju ispuniti kako bismo imali fer izbore u skladu sa demokratskim načelima i prinicipima, kazao je Zoran Mikić, izvršni direktor Građanskog pokreta URA. On je ocijenio da su poslednje izmjene i dopune Zakona o biračkom spisku, koje su usvojene krajem prošle godine, korak unazad kada je u pitanju proces stvaranja kvalitetnije kontrole biračkog spiska, ali i povjerenja građana u izbore i institucije.

Mikić je za „Dan“ kazao da je neophodno stvoriti uslove zainteresovanim stranama da imaju adekvatan način kontrole biračkog spiska i mogućnost da prate tačnost ovog registra kroz direktnu komunikaciju sa MUP-om.

– Izmjene ovog zakona koje su izvršene krajem 2018. i krajem 2019. godine bile su više tehničkog karaktera i nijesu doprinijele poboljšanju biračkog spiska. Apsurdno zvuči podatak da je prema popisu stanovništva 2011. godine utvrđeno da Crna Gora ima oko 620.000 stanovnika, od toga 474.665 punoljetnih, dok je broj birača tada bio oko 506.211. Razlika između broja birača i broja punoljetnih građana 2011. godine je iznosila 31.554. Danas su u birački spisak upisana 541.232 birača, što znači da je razlika između broja punoljetnih stanovnika i broja upisanih birača preko 50.000. Od predsjedničkih izbora 2013. godine do ovih poslednjih u aprilu 2018. godine, broj birača se povećao za čak 21.194, odnosno sa 511.405 na 532.599. U Crnoj Gori mnogo brže raste broj birača nego broj punoljetnih građana, što je samo po sebi apsurdno i paradoksalno. Ili građani Crne Gore ne umiru ili neko vodi netačan birački spisak – istakao je Mikić.

On je naglasio da se URA zalaže za donošenje novog zakona o biračkom spisku, uz detaljnu reviziju postojećeg biračkog spiska.

– Zalažemo se za uvođenje ID brojeva u birački spisak, kojim bi se zaštitili podaci (JMB) i preko kojeg bi se sprovela revizija biračkog spiska u cilju otklanjanja fantoma. Novi zakon o biračkom spisku morale bi da prate i izmjene i dopune Zakona o registrima prebivalištu i boravištu, uz uvođenje obaveze da se svaki građanin jednom godišnje prijavi u svom mjestu prebivališta – pojasnio je Mikić.

Kako je ocijenio, koliko je DPS-u i aktuelnoj vlasti stalo da tačnog vođenja biračkih spiskova, najbolje se vidi iz kaznene politike koja prati tu oblast.

– Krivični zakonik Crne Gore u članu 188 predviđa novčanu kaznu ili kaznu zatvora do tri godine za sastavljanje i vođenje netačnih biračkih spiskova. To u praksi znači da bi neka osoba za netačno vođenje biračkog spiska mogla biti kažnjena samo novčanom kaznom, što je skandalozno i nedopustivo. Birački spisak je u svim demokratskim zemljama jedan od najvažnijh registara i njegovo netačno vođenje direktno utiče na izbornu volju građana. Zbog toga smatramo da se mora pooštriti kaznena politika u ovoj oblasti – rekao je Mikić.

S.R.

MUP: U biračkom spisku nema neregularnosti

​Iz Ministarstva unutrašnjih posova (MUP) tvrde da se birački spisak vodi u skladu sa zakonom i Ustavom i da u njemu nema neregularnosti.

– Birački spisak se formira na osnovu podataka iz registra prebivališta, registra crnogorskih državljana i matičnih registara rođenih i umrlih, za raspisane izbore, odnosno glasanje, i ažurira se permanentno i u kontinuitetu. Svaka promjena koja nastane u nekom od ovih registara automatski se generiše i u biračkom spisku. Državna izborna komisija (DIK) vrši uvid u birački spisak, i ako ona utvrdi postojanje nepravilnosti, bez odlaganja ukazuje MUP-u na potrebu njihovog otklanjanja –navode iz MUP-a.

Dodaju da se vrše redovni inspekcijski nadzori na godišnjem nivou, kao i vanredni inspekcijski nadzor koji je obavezan u godini izbora.

– U poslednjem izvještaju Misije ODIHR-a, gdje je u fokusu posmatranje izbora, nije bilo primjedbi ni preporuka na sprovođenje izbornog procesa kada su u pitanju aktivnosti iz nadležnosti MUP-a – saopštili su iz MUP-a.

---

CDT predložio formiranje tima za kontrolu ažurnosti biračkog spiska
Ključni razlog nepovjerenja u birački spisak – sumnja da veliki broj iseljenika i dalje ima fiktivno prebivalište u Crnoj Gori i na osnovu toga koristi pravo glasa – ostao je netaknut, budući da je uslov za njegovo rješavanje promjena Zakona o registrima prebivališta i boravišta, a onda i opsežna terenska provjera, kaže Dragan Koprivica, izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju (CDT).

On je podsjetio da je vladajuća većina odlučila da izmjenom zakona Državnoj izbornoj komisiji oduzme nadležnost vršenja nadzora nad biračkim spiskom, te da sada umjesto nadzora imamo „ostvarivanje saradnje“, čime je legalizovano ono što se dešavalo u praksi – DIK nije vršio svoje nadležnosti nadzora nad biračkim spiskom.

–Budući da je stvarna kontrola neophodna, CDT je na sastanku sa predsjednikom Vlade Duškom Markovićem predložio uvođenje novog mehanizma koji bi znatno unaprijedio njen kvalitet i sadržinu. Predloženo je formiranje međusektorskog tima za kontrolu ažurnosti biračkog spiska, po uzoru na tim koji je funkcionisao u MUP-u u predizbornom periodu 2016. godine, uz nadogradnju proceduralnih aspekata njegovog djelovanja i zaštitu ličnih podataka – kazao je Koprivica.